Smještaj Drniša

Grad Drniš se nalazi u središnjem dijelu Šibensko-kninske županije, te sa svojim naseljima obuhvaća površinu od 355 km2.
U fizičkom smislu sastoji se od nekoliko mikroregija, različitih po svojim specifičnostima, od kojih bi se mogle izdvojiti:

sam grad Drniš
Miljevački plato
nekadašnji rudarski kraj od Siverića, Tepljuha, Velušića do Trbounja
      smješten u podnožju Promine
petropoljski kraj
jugozapadni dio (od Žitnića, Pakova Sela do Pokrovnika i Radonića)

Drniš i okolica
Pod Grad Drniš spadaju: Badanj, Biočić, Bogatić, Brištane, Drinovci, Drniš (centar), Kadina Glavica, Kanjane, Kaočine, Karalić, Ključ, Kričke, Lišnjak, Miočić, Nos Kalik, Pakovo Selo, Parčić, Pokrovnik, Radonić, Sedramić, Siverić, Širitovci, Štikovo, Tepljuh, Trbounje, Velušić i Žitnić.

Prema zadnjem popisu stanovnika iz 2001. godine ima 8 595 stanovnika, od čega sam grad broji 3 323 , što s usporedbom s popisom iz 1991. godine, kada je zabilježeno 14 647 stanovnika, pokazuje jasnu sliku depopulacije.

Klima i vegetacija
Iako je drniški kraj u neposrednoj blizini mora formirale su se vrlo specifične klimatske prilike koje imaju karakter izmijenjene mediteranske klime. To je zbog naglašenog kontinentalnog utjecaja u Petrovu polju i na planinskim padinama koje se spuštaju prema polju. Jači mediteranski utjecaj osjeća se na prostoru Promina-Miljevci (ima maslina) i na području drniške zagore zbog otvorenosti reljefa prema šibenskom primorju.

U cjelini gledano podneblje je uglavnom submediteransko, ljeti toplo (žege i suše), zimi blago s obilnim jesenje-zimskim padalinama. Srednja mjesečna temp. najhladnijeg mjeseca (siječnja) u Drnišu ne pada ispod 5°c ( u Šibeniku 6.5°c), a srednja mjesečna temp. najtoplijeg mjeseca (srpnja) kreće se oko 25°c ( u Šibeniku 24.2°c). Padaline su u Drniškom kraju relativno visoke ( u odnosu na Šibenik), ali nepravilno raspoređene. Najsušniji je kolovoz sa 48 mm, a najvlažniji listopad sa 248 mm.

Za poljoprivredu naročit značaj imaju vjetrovi. Bura je dominantan vjetar (50% svih vjetrova), te zajedno s jugom je vjetar zimskog dijela godine. Maestral i burin su lagani povjetarci u ljetnoj polovici godine. To su u pravilu dnevni vjetrovi. Zbog burina obično nema jutarnje rose, a maestral ublažava poslijepodnevnu vrućinu i jače se osjeća u području platoa Miljevci i u Prominskom kraju koji ja zaravan gotovo140 km. Goli krški kamenjar opće je obilježje najvećeg dijela kraja ( s izuzetkom Petrova polja), ali ne smije e zanemariti i utjecaj čovjeka koji je prostor šuma sveo na najmanju površinu. Ipak uz sav negativan čovjekov rad uspjele su se očuvati izolirane šumske površine koje sa prostranim kamenjarima sa šikarom i sub mediteranskom makijom i obrađenim poljem čine u vegetacijskom pogledu 3 osnovna elementa. Snijeg je rijetka pojava i u pravilu se ne zadržava više od dva dana.

U okviru drniškog kraja mogu se izdvojiti 3 prostorno zemljopisne jedinice, koje se dalje ne mogu dijeliti.

To su:
PROMINA - MILJEVCI na zapadu omeđena kanjonima Krke i Čikole, te planinom Prominom.

PETROVO POLJE s pripadajućim padinama susjednih planina: Promine na zapadu, Svilaje na sjeveru i istoku, te Moseća na jugu.

VAPNENAČKO - KRŠKI PROSTOR DRNIŠKE ZAGORE južno od kanjona Čikole i planinskog grebena Moseća, do granica općine Unešić.

U Prominsko - Miljevačkoj mikroregiji dominira planina Promina, koja je svojim postankom, tektonskom građom i petrografskim sastavom veoma zanimljiva. Jedina je planina u Dalmaciji bogata rudama: ugljenom i boksitom koji su se iz njene utrobe dugo kopali.

Iako pripada dinarskom vapnenačkom gorju, prominske stijene su posebne građe i sastava: lapor, glina, pješčenjaci i vapnenci slojevito se izmjenjuju, pa su u geološkoj literaturi poznati kao "prominske naslage". Vrlo su bogate paleontološkim biljnim i životinjskim ostacima i okaminama iz morskog doba ( kad je ovaj prostor bio pod morem). Duga je desetak kilometara, otočnog morskog tipa.

Najviši je vrh Čavonovka (1148m). Prostorno - zemljopisna jedinica Promina - Miljevci uglavnom je ravničarski kraj, osim malog dijela uz planinu Prominu i u kanjonu Krke.

U Prominskom kraju je 11 naselja, a na platou Miljevci koji se smjestio između Krke i Čikole 8 naselja. U području Promina - Miljevci najmanja su seoska naselja u drniškom kraju. Glavno je prirodno - zemljopisno obilježje krš u kojem agrarnu vrijednost imaju mala polja i doci.