O Drnišu

Napisao/la Administrator. Objavljeno u O Drnišu

Grad Drniš se nalazi u središnjem dijelu Šibensko-kninske županije, te sa svojim naseljima obuhvaća površinu od 355 km2. U fizičkom smislu sastoji se od nekoliko mikroregija, različitih po svojim specifičnostima, od kojih bi se mogle izdvojiti: sam grad Drniš, Miljevački plato, nekadašnji rudarski kraj od Siverića, Tepljuha, Velušića do Trbounja (smješten u podnožju petropoljski kraj) zatim petropoljski kraj te jugozapadni dio (od Žitnića, Pakova Sela do Pokrovnika i Radonića).

JavaScript must be enabled in order for you to use Google Maps.
However, it seems JavaScript is either disabled or not supported by your browser.
To view Google Maps, enable JavaScript by changing your browser options, and then try again.

U okviru drniškog kraja  mogu se izdvojiti 3 prostorno zemljopisne jedinice:

1. Promina - Miljevci na zapadu omeđena kanjonima Krke i Čikole, te planinom Prominom.

Slika 1. Promina

U Prominsko - Miljevačkoj mikroregiji dominira planina Promina, koja je svojim postankom, tektonskom građom i petrografskim sastavom veoma zanimljiva. Jedina je planina u Dalmaciji bogata rudama: ugljenom i  boksitom koji su se iz njene utrobe dugo ekspoatirali. Iako pripada dinarskom vapnenačkom gorju, prominske stijene su posebne građe i sastava: lapor, glina, pješčenjaci i vapnenci slojevito se izmjenjuju, pa su u geološkoj literaturi poznati kao "prominske naslage". Vrlo su bogate paleontološkim biljnim i životinjskim ostacima i okaminama iz morskog doba (kad je ovaj prostor bio pod morem). Duga je desetak kilometara, otočnog morskog tipa. Najviši je vrh Čavonovka (1148m).
Prostorno - zemljopisna jedinica Promina - Miljevci uglavnom je ravničarski kraj, osim malog dijela uz planinu Prominu i u kanjonu Krke. U Prominskom kraju je 11 naselja, a na platou Miljevci koji se smjestio između Krke i Čikole 8 naselja.

2. Petrovo Polje s pripadajućim padinama susjednih planina (Promine na zapadu, Svilaje  na sjeveru i istoku, te Moseća na jugu).

Slika 2. Petrovo Polje

3. Vapnenačko - krški prostor drniške zagore južno od kanjona Čikole i planinskog grebena Moseća, do granica općine Unešić.

DRNIŠ I OKOLICA

Pod Grad Drniš spadaju: Badanj, Biočić, Bogatić, Brištane, Drinovci, Drniš (centar), Kadina Glavica, Kanjane, Kaočine, Karalić, Ključ, Kričke, Lišnjak, Miočić, Nos Kalik, Pakovo Selo, Parčić, Pokrovnik, Radonić, Sedramić, Siverić, Širitovci, Štikovo, Tepljuh, Trbounje, Velušić i Žitnić.
Prema zadnjem popisu stanovnika iz 2001. godine ima 8.595 stanovnika, od čega sam grad broji 3.323, što s usporedbom s popisom iz 1991. godine, kada je zabilježeno 14.647 stanovnika, pokazuje jasnu sliku depopulacije.

KLIMA I VEGETACIJA

Iako je drniški kraj u neposrednoj blizini mora formirale su se vrlo specifične klimatske prilike koje imaju karakter izmijenjene mediteranske klime. To je zbog naglašenog kontinentalnog utjecaja u Petrovu polju i na planinskim padinama koje se spuštaju prema polju. Jači mediteranski utjecaj osjeća se na prostoru Promina-Miljevci (ima maslina) i na području drniške zagore zbog otvorenosti reljefa prema šibenskom  primorju.
U cjelini gledano podneblje je uglavnom submediteransko, ljeti toplo (žege i suše), zimi blago s obilnim jesenje-zimskim padalinama. Srednja mjesečna temperatura najhladnijeg mjeseca (siječnja) u Drnišu ne pada ispod 5°C (u Šibeniku 6.5°c), a srednja mjesečna temperatura najtoplijeg mjeseca (srpnja) kreće se oko 25°C (u Šibeniku 24.2°C). Padaline su u Drniškom kraju relativno visoke (u odnosu na Šibenik), ali nepravilno raspoređene. Najsušniji je kolovoz sa 48 mm, a najvlažniji listopad sa 248 mm.

Slika 3. Snijeg u Drnišu

Za poljoprivredu naročit značaj imaju vjetrovi. Bura je dominantan vjetar (50% svih vjetrova), te zajedno s jugom je vjetar zimskog dijela godine. Maestral i burin su lagani povjetarci u ljetnoj polovici godine. To su u pravilu dnevni vjetrovi. Zbog burina obično  nema jutarnje rose, a maestral ublažava poslijepodnevnu vrućinu i jače se osjeća u području platoa Miljevci i u Prominskom kraju koji ja zaravan gotovo140 km. Goli krški kamenjar opće je obilježje najvećeg dijela kraja (s izuzetkom Petrova polja), ali ne smije se zanemariti i utjecaj čovjeka koji je prostor šuma sveo na najmanju površinu. Ipak uz sav negativan čovjekov rad uspjele su se očuvati izolirane šumske površine koje sa prostranim kamenjarima sa šikarom i submediteranskom makijom i obrađenim poljem čine u vegetacijskom pogledu 3 osnovna elementa. Snijeg je rijetka pojava i u pravilu se ne zadržava više od dva dana.

Slika 4. Maslinik i vinograd

Copyright © 2012 - Grad Drniš - Sva prava zadržana - Izrada i održavanje krasic.net